Patriotski blog ''BOSNAE''

Bosna da prostiš jedna zemlja imade i posna i bosa da prostiš i hladna i gladna i k'tomu još da prostiš prkosna od sna

15.10.2005.

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA DRZAVA

VOLJOM NARODA DO VLASTITE DRZAVE

Raspadom Jugoslavije pocetkom 1991. godine, koja je bila sastavljena od sest republika srodnih naroda, stvorili su se uvjeti da se i nasa zemlja osamostali i postane nezavisna i suverena drzava. Na dane 29. februara i 1. marta 1992. godine proveden je referendum (izjasnjavanje) gradjana, kojim su se trebali izjasniti zele li i dalje ostati u jugoslavenskoj drzavnoj zajednici sa Srbijom i Crnom gorom, ili su za vlastitu samostalnu bosanskohercegovacku drzavu. Vecina stanovnistva se izjasnila za ovo drugo, pa je to bila osnova da se Bosna i Hercegovina proglasi samostalnom i suverenom drzavom. To je bio dogadjaj od historijskog znacaja za bosanskohercegovacki narod. Njegovu volju je priznao i Svijet. Dana 6. marta 1992. godine Bosnu i Hercegovinu je priznala Evropska zajednica, 30.marta 1992. godine primljena je u Komisiju evropske bezbjednosti i suradnju (KEBS), a 21. maja 1992. godine u Organizaciju ujedinjenih naroda (OUN) i tako je postala punopravna clanica najvece medjunarodne zajednice. To je bila osnova da BiH priznaju mnoge zemlje kao suverenu i samostalnu drzavu.

Poslije toga uslijedio je prijem u clanstvo mnogih medjunarodnih politickih, kulturnih, privrednih, sportskih i drugih udruzenja. Tako je otpocela plodna suradnja BiH s drugim zemljama u svim djelatnostima.

NA HILJADUGODISNJIM TEMELJIMA

Ovim dogadjajima Bosna i Hercegovina je okrenula novu stranicu svoje historije. Ne smije se, medutim, zaboraviti da je nasa zemlja, ustvari, postala ono to je jednom vec bila, i to prije 700, 800 i 900 godina. Bosna je, naime, imala svoju drzavu u srednjem vijeku, sve do 1463. godine, kada su je osvojili Turci i srusili njeno kraljevstvo. U tom dugom razdoblju prosla je sve faze drzavnosti. Od malehne banovine pretvorila se u mocnu kraljevinu, koja je jedno vrijeme bila cak vodeca sila u ovom dijelu Evrope. Uz svoje banove i kraljeve, imala je sva druga obiljezja drzave, a to su: ustaljene drzavne granice, vlastiti novac, domaca vladarska dinastija, diplomatska sluzba, jaka vojska, drzavna obiljezja (grb i zastava) itd.
Treba napomenuti da je Bosna u odnosu na susjednu Srbiju i Hrvatsku, a i druge juznoslavenske zemlje, uspjela najduze sacuvati svoju drzavu. Hrvatska je izgubila svoju 1102, Srbija 1459, a Bosna tek 1463. godine, dok su sve ustanovljene priblizno u isto vrijeme, negdje u 9. stoljecu. To pokazuje kako su duboki korijeni bosanske drzavnosti. Iako je od 1463. godine, kada je Bosna izgubila svoju drzavu, proslo vise od 500 godina, ipak nije trajno izgubljeno nijedno njeno obiljezje. Ono sto je najvaznije, Bosna je zadrzala iste granice koje je imala u doba svoje srednjovjekovne samostalnosti. Cak su nesto i umanjene, posto je izgubila gotovo sve primorje (od rijeke Cetine u Hrvatskoj do Bokokotorskog zaljeva u Crnoj Gori). Drugo, u Bosni je do danas opstao isti narod - Bosnjaci, potomci srednjovjekovnih Bosnjana.

DINASTIJA KOTROMANICA

U srednjem vijeku Bosnom je vladala domaca dinastija Kotromanica, koja je dala brojne banove, kraljeve i kraljice. Njihovo stalno mjesto u starije doba nalazilo se u Mostru kod Visokog, a onda je preneseno u tvrdi Bobovac iznad Kraljeve Sutjeske. U narodu je u najdubljem sjecanju ostalo doba Kulina bana. Vladalo je blagostanje i bilo je u izobilju svega i svacega. Uspomena na to doba sacuvala se u izreci "Za Kulina bana i dobrijeh dana". On je 1189. godine izdao Dubrovackoj Republici povelju o trgovackoj suradnji. Ona ima veliki znacaj za nas jer je to najstariji medunarodni dokument Bosanske drzave. Drugi poznati vladar bio je ban Stjepan II (14. stoljece). On je uspostavio i ucvrstio one granice koje nas, uglavnom, i danas okruzuju. Njegov nasljednik, Kralj Tvrtko I, najveci je i najpoznatiji vladar srednjovjekovne Bosne. On je poduzimao velika osvajanja, pa je Bosna u njegovo doba postala najveca i najjaca balkanska drzava. Posljednji bosanski vladar bio je Stjepan Tomasevic. Njega su Turci 1463. godine uhvatili u Kljucu, a smaknuli u Jajcu. S njime se ugasila dinastija Kotromanica i nestalo je srednjovjekovne Bosanske drzave.

PLIJEN TUDJINACA

Bosna je bila pod turskom vlascu 415 godina, sve do 1878. godine. Nakon toga zemlju je okupirala Austrija i to je trajalo do 1918. godine. Od 1918. do 1941. godine Bosna je bila u sastavu starojugoslavenske drzave (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), a od 1945. do 1992. godine u sastavu nove Jugoslavije. Njenim raspadom, koji je uslijedio 1992. godine, Bosna i Hercegovina se osamostalila i ponovo je postala samostalna drzava (RBiH).

free stats