01-19.decembra 1992-95.god.

Prvi tekst u nastavku rada bloga ce biti vezan za hronologiju dogadjaja vezanih za decembar 92-95. Mozda i najzalije od svega mi je sto je upravo ta hronologija prekinuta na tih par mjeseci koliko me nije bilo, ali evo decembrom cemo zavrsiti tu jednu veliku seriju hronologija.

1. decembra 
1992.
– Komisija UN za ljudska prava prihvatila u Ženevi Rezoluciju o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, što je značajan korak u smjeru kvalificiranja zločina učinjenih u BiH i Hrvatskoj kao genocida.

1994.
– Pakleni dan za Bihać, na kojeg je palo 3.000 granata, pa se govori da Bihać postaje drugi Vukovar.

1995.
– Čelnik bosanskih Srba Karadžić traži od Francuske potporu za postizanje boljeg rješenja za Srbe u Sarajevu u zamjenu za oslobađanje dvojice francuskih pilota, piše "Le Figaro".

2. decembra 
1992.
– Srpske vlasti protjerale još 522 Hrvata i Bošnjaka iz Bosanske Posavine.
– U četničkom granatiranju Tuzle 9 poginulih i 26 ranjenih.
– Rezolucijom Komisije UN za ljudska prava, koja je usvojena u Ženevi, Srbija (Jugoslavija) odgovorna za kršenje ljudskih prava, etnička čišćenja u BiH i Hrvatskoj, rušenja naselja, ubijanje civila.

1994.
– Veleposlanstvo Republike BiH u Zagrebu izvijestilo da se u Bihaću nalazi oko 50.000 izbjeglica i da stanovništvo doslovce gladuje.
– Srbi vode do sada najveću ofanzivu u bihaćkom džepu, koristeći se avionima i helikopterima, izjavio jučer u telefonskom razgovoru s predstavnicima BiH u Bonnu gradonačelnik Bihaća Hamdija Kabiljagić.

1995.
– Američki predsjednik Bill Clinton potpisao zapovijed o slanju prvih američkih vojnika u BiH.

3. decembra 
1992.
– Njemački šef diplomacije Klaus Kinkel poslao pisma predsjedavajućem EZ i opunomoćeniku UN za ljudska prava, Douglasu Hurdu i Tadeuszu Mazowieckom, u kojima ih podsjeća na masovna silovanja muslimanskih i hrvatskih žena u BiH, te zahtijeva da zločinci krivično odgovaraju.
– UN razmatraju Nacrt rezolucije o ljudskim pravima na području bivše Jugoslavije, koji bi bio do sada najžešća osuda Srbije.
– Srpske jedinice u Bosni imaju oko 90.000 ljudi, koje podupire 20.000 pripadnika neregularnih snaga, te nekoliko tisuća "vikend ratnika" koji dolaze na povremene pljačkaške pohode u Bosnu, procjenjuje londonski Times.

1994.
– Francuska vojska dostavlja informacije bosanskim Srbima kako bi izbjegli udare NATO-a, a dokaze za angažman Francuske protiv vlastitih saveznika donosi milanska ‘Panorama’.

4. decembra 
1992.
– Bivši američki predsjednik Ronald Reagan pozvao NATO na intervenciju u BiH.

1995.
– Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović zamolit će mudžahedine iz muslimanskih zemalja da napuste BiH, izjavio u Washingtonu zapovjednik američke vojske general John Sahlikashvilr. Prema navodima UN u BiH je između 1.500 i 3.000 mudžahedina.

5. decembra 
1992.
– Slovenski predsjednik Milan Kučan izjavio Reuteru da treba ukinuti međunarodni embargo na uvoz oružja u BiH.

1994.
– Srbi ne dopuštaju prolaz konvoju humanitarne pomoći za bihaćku bolnicu, koji već četvrti dan stoji u Mošćenici kod Siska.
– Predsjednik Skupštine okruga Bihać Hamdija Kabiljagić uputio je dramatičan apel UN-u, NATO-u, predsjedniku SAD i drugim ličnostima, kojim ih upozorava da mogu biti svjedoci masovnog umiranja od gladi 250.000 ljudi, jer u ovu opkoljenu zaštićenu zonu već sedam mjeseci nije stigla nikakva humanitarna pomoć.
– Srbi ne vode rat samo protiv bosanske vlade nego i protiv UN, izjavio u Sarajevu glasnogovornik UNPROFOR-a Thant-Myint-U, koji je istaknuo da Srbi uporno blokiraju misiju Zaštitnih snaga, istodobno držeći u zatočeništvu 349 pripadnika UNPROFOR-a.

6. decembra
1993.
– Najmanje pet osoba poginulo, a pet ih ranjeno od srpskog bombardiranja Sarajeva.

1994.
– Ministri kontaktne skupine zemalja članica Islamske konferencije na sastanku u Ženevi, na kojem su sudjelovali i Alija Izetbegović i dr. Mate Granić, zatražili ukidanje embarga na uvoz oružja za BiH i Hrvatsku.

7. decembra
1992.
– Ruski plaćenici obučavaju srpske vojnike za rat u BiH, saznaje se iz međunarodnih izvora.

1994.
– Postrojbe HVO oslobodile sela Čelebiće i Bojmunte na livanjskom bojištu. U srpskim redovima vlada rasulo i panika, zbog čega je u Glamoč stigao i general Ratko Mladić.

8. decembra
1994.
– U Zagrebu održan sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Turske i BiH, dr. Mate Granića, Murata Karaylacina i dr. Irfana Lubijankića, na kojem je zaključeno da ni Hrvatska niti BiH ne žele ući u nikakvu asocijaciju s Beogradom.

9. decembra
1992.
– Francuska dobrotvorna organizacija "Liječnici bez granica" otkrila 10 novih konclogora u BiH i Srbiji.

10. decembra
1993.
– UNPROFOR priopćio da obustavlja isporuku goriva bosanskim Srbima(!) sve dok ne počnu propuštati humanitarne konvoje za Muslimane.
– Bosanski Srbi zadržavaju već deset dana 15 Francuza koji rade za jednu humanitarnu organizaciju u Sarajevu, gdje su dopremili 100 tona hrane i lijekova.

1994.
– Postrojbe HVO-a sve su bliže Bosanskom Grahovu i Glamoču, slomljen je otpor srpskih snaga na nekoliko jakih uporišta.

1995.
– Doprinos Nizozemske snagama IFOR-a u BiH bit će 2.060 vojnika. Konačna odluka Den Haaga vezana za prihvaćanje Vijeća sigurnosti. Naime, debakl Nizozemaca ovog ljeta u Srebrenici, kada su kao "zaštitnici" kukavički otišli kući ostavljajući Mladićevim četnicima stanovnike enklave, teško je oštetio ugled Nizozemske. Javnost ih optužuje da su izravno krivi za smrt 6.000 Srebreničana.

11. decembra
1995.
– Pozivajući se na izjavu ruskog ministra Andreja Kozireva, agencija Inter-tass objavila da se ruska vlada obratila Sudu u Haagu sa zahtjevom da se protiv Karadžića i Mladića obustavi postupak.

12. decembra
1993.
– Unatoč zabrani letenja, iz smjera Brčkog, u Batkušu se sputio helikopter opskrbljujući "svježim" snagama i streljivom iz Srbije postrojbe bosanskih Srba.

1995.
– Započela Pariška konferencija.
– Skupština Republike BiH izglasala odluku kojom zadržava pravo na otkazivanje mirovnog sporazuma iz Daytona, u slučaju neopravdanog produženja njegove provedbe.

13. decembra 
1992.
– SAD će pokušati uvjeriti saveznike da upotrijebe silu protiv srpskog zrakoplovstva koje krši zabranu nadlijetanja BiH, izjavio američki državni tajnik L. Eagleburger.

1994.
– Organizacija Konferencije islamskih zemalja na summitu u Casablanci ponovno zatražila da njihov predstavnik bude uključen u kontaktnu skupinu za BiH pet velikih sila i za traženje političkog rješenja.

1995.
– Kongres SAD dao podršku američkim vojnicima upućenim u BiH, ali ne podržava odluku američkog predsjednika o slanju 20.000 američkih vojnika u BiH.

14. decembra
1992.
– U Sabirni centar u Karlovcu stiglo 1.008 logoraša iz Manjače.
– Srpska agresija prijeti Europi, istaknuto na otvaranju sastanka ministara vanjskih poslova KESS-a u Stockholmu.

1993.
– Hrvatska strana počela s heliodroma u Mostaru puštanje 700 muslimanskih zatočenika, koji su se najvećim dijelom izjasnili za odlazak u treće zemlje.

15. decembra
1992.
– Prema posljednjim izvješćima policije, socijalnih službi i zdravstva BiH, dosad je u toj državi poginulo, ubijeno i nestalo oko 130.000 osoba.
– UN zatražili da NATO isplanira vojnu akciju za rješenje rata u bivšoj Jugoslaviji.

1993.
– Muslimani zatočeni u Gabeli, njih 434, pušteni od hrvatskih vlasti na lijevu obalu Neretve, na muslimanski teritorij.

1995.
– Na dvodnevnom sastanku franjevačke provincije Bosne Srebrene, održanom u Visokom, ocijenjeno da je Mirovni sporazum o BiH doprinos miru, međutim, franjevci ga ne smatraju pravednim rješenjem.

16. decembra
1993.
– Predsjedništvo BiH priopćilo da postrojbe HVO-a koje se još bore zajedno s Armijom BiH više neće imati samostalno zapovjedništvo i da će biti dio Armije BiH.

1994.
– Združeni stožer HVO-a i Armije BiH ispravno procijenio kako bi se koordiniranim akcijama na širokoj fronti moglo zaustaviti srpsko napredovanje kod Bihaća te ostvariti strateške uspjehe.

17. decembra
1992.
– Ministri KESS-a jasno u Stockholmu definirali agresiju na BiH i Hrvatsku kao agresiju Srbije i njezine vojske.
– Europski parlament u Strasbourgu zatražio da se sistematska silovanja u BiH tretiraju kao ratni zločini i da se počiniocima sudi.
– SAD su ponovno spremne preispitati u Vijeću sigurnosti UN embargo na isporuku oružja BiH, izjavio u Ženevi američki državni tajnik Eagleburger.

18. decembra

1992.
– U Karlovac stiglo 11 autobusa sa 450 izbjeglica iz logora Manjača kod Banje Luke.

1994. godine.
– Dosad je oslobođeno 2.718 zatočenika iz sabirnih centara na području tzv. Herceg-Bosne, izjavio Hrvatskom radiju predsjednik tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Boban.

1994.
– Postrojbe Fikreta Abdića i pobunjeni Srbi iz Hrvatske potisnuli pripadnike Petog korpusa Armije BiH i ušle u Veliku Kladušu.

19. decembra
1992.
– Londonski "Guardian" objavio kartu na kojoj je ucrtano čak 17 bosanskih logora u kojima su srpske snage sustavno silovale žene.

1994.
– Srbi već tri dana ne dopuštaju prolazak jednog medicinskog konvoja za pripadnike UNPROFOR-a u Bihaću.
– U sarajevskom središtu UNPROFOR-a je potvrđeno da prilaze Velikoj Kladuši nadziru postrojbe Srba iz Hrvatske i Abdićeve snage.

1996.
– Dom naroda i Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH na zasjedanju u Sarajevu donijeli odluku o ukidanju stanja neposredne ratne opasnosti.

3 komentara

Komentariši